Brammertz: One koji su odgovorni za zločine neko vidi kao nacionalne heroje

Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na otvaranju Međunarodne konferencije o naslijeđu MKSJ-a u Sarajevu istakao je da su uspjesi suda očigledni, ali i da se može razgovarati o tome šta su mogli bolje uraditi, te poručio da je današnja politička klima u regionu značajna barijera zadovoljenju pravde, javlja Anadolu Agency (AA).

“Nakon deset godina na ovoj funkciji jasna su mi pitanja očekivanja, pitanja o uspjehu i neuspjehu. Ako pogledamo broj predmeta optuženih, suđenih i osuđenih, naravno da je uspjeh ogroman, 161 predmet, to je više nego što je imao ijedan drugi sud ove vrste. Tu su s nama i predstavnici domaćih pravosudnih organa pred kojima je 5.000 predmeta koji čekaju da budu istraženi. S nama su tu i neke od žrtava, svjedoka koji su preživjeli, a to mi je jako drago. Vi ste pokazali u protekle dvije decenije izuzetnu hrabrost, moja kancelarija nikada ne bi uradila to što jeste bez vaše pomoći i podrške. Vaša vjera u pravdu je ono što nam je davalo ne samo mandat, nego i snagu da se borimo za pravdu u vaše ime. Žrtve nas podsjećaju na to zašto je formiran tribunal, ali nas podsjećaju i koliko još treba da se uradi i ovdje, ali i u cijelom svijetu“, naglasio je Brammertz.

Glavni tužilac Haškog tribunala rekao je da će iskustva MKSJ-a biti od ogromne koristi za međunarodne sudove u budućnosti, koji će se baviti zločinima u Siriji, Sudanu, DR Kongu…

“Sva tužilaštva imaju isti cilj da traže one koji su najodgovorniji za zločine. U takvim istragama najteže je ustanoviti vezu između zločina i vojno-političkog rukovodstva. Kako osigurati zaštitu svjedoka, kako pričati s njima… Kako osigurati da su zapovjednici odgovorni za ono što su radili njihovi vojnici. Mnogo je područja na kojima je MKSJ dao doprinos razvoju međunarodne pravde“, smatra Barammertz.

Dodao je da je MKSJ, osim u istraživanju genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, dao značajan doprinos u istraživanju seksualnih zločina i zločina protiv kulturnog naslijeđa, koji su sve češći u cijelom svijetu.

“Zaključio bih razmišljanjem i porukom ključnim akterima koji će nastaviti da se bore za pravdu. Tužioci vi ste naši ključni sagovornici, izuzetne stvari ste uradili pod izuzetno teškim političkim okolnostima. Prevazišli ste brojne prepreke, sada će na vašim ramenima biti još veća odgovornost. Znam da ćete se nastaviti boriti i osiguravati da nema političkog miješanja u ono što vi radite. Predstavnicima međunarodne zajednice rekao bi da ste vi jedan od razloga što nema bjegunaca. Dali ste ogromnu podršku MKSJ-u, ali međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati naše kolege u ovoj regiji. Organizacije civilnog društva koje jako teško žive u bivšoj Jugoslaviji želimo da se nastavite boriti, da razotkrivate, podržavate žrtve, da djelujete tamo gdje treba. Političkim strukturama bih rekao, znamo da je više od 20 godina postojanja MKSJ-a jedno od najtežih pitanja bila politička saradnja. Imali smo priliku da vidimo i najbolje i najgore kada je u pitanju ta saradnja. Danas je politička klima značajna barijera zadovoljenju pravde. Sve više je prisutna glorifikacija zločina, zločinaca i negiranje zločina. Meni je lično to najveće razočarenje. Nemoguće je zamisliti da one, koji su odgovorni za etnička čišćenja, neko vidi kao nacionalne heroje. Negiranje zločina hrani regionalnu nestabilnost i loše komšijske odnose. Pomirenje je put ka integraciji i prosperitetu“, istakao je Brammertz.

John Hocking, sekretar MKSJ-a prisjetio se prvih dana Haškog tribunala, kada je godinu i po bio bez osnovnih stvari neophodnih za rad.

“Ulazimo u posljednjih šest mjeseci MKSJ-a. Na početku, mjesecima sam živio pod utiskom da sam na kormilu broda koji nikada neće napustiti brodogradilište u kojem se gradi. Proveo sam godinu i po gotovo sam u Hagu. To je bio MKSJ na svom početku.. Nedugo nakon toga brod je sagrađen i počeo je da plovi i osvaja nove vode. Karta koju je nacrtao MKSJ obilježila je novu granicu u odgovornosti za zločine. Ljudska vrsta želi da istražuje, ali isto tako ima i osjećaj za pravdu. Međutim, gonjenje onih koji su na vlasti, a koji su osumnjičeni za užasne zločine je nešto što se smatralo nemogućim. MKSJ je pokazao da i moćni mogu biti izvedeni pred lice pravde“, jasan je bio Hocking.

Dodao je da danas “pretpostavljamo i tražimo da oni sa rukovodećih položaja koji čine zvjerstva budu odgovorni za ono što čine i znamo da je to moguće“.

On je rekao i da kako se približava kraj puta MKSJ-a, sudovi u regionu će preuzeti njegovu ulogu i nastaviti da osvajaju “nove teritorije“ i pomjeraju granice mogućeg.

“Podrška domaćim suđenjima za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, za mene su najznačajniji aspekt naslijeđa MKSJ-a. Pravda i mir mogu da se postignu samo zajedničkom akcijom i opredjeljenjem. Ključni trenutak je bio 2000. godine kada je pokrenuta mogućnost da se određeni predmeti MKSJ-a prebace domaćim sudovima. To je zatim postala strategija MKSJ-a“, kazao je Hocking.

Sekretar MKSJ-a smatra da je jako važno što se njihovi dokazi koriste na nacionalnim sudovima u bivšoj Jugoslaviji, te da su zbog toga preveli na hiljade stranica materijala na jezike naroda u regionu, te da će nastaviti sa tom praksom. Kazao je i da je sekretarijat MKSJ-a pomogao da se u BiH, Srbiji i Hrvatskoj formiraju specijalizovani sudovi za ratne zločine.

Kako se Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju priprema za zatvaranje u decembru 2017. godine, tako nastoji da obezbijedi da njegov rad i dostignuća ostanu pristupačni i od uticaja, kako za građane u regionu bivše Jugoslavije tako i širom svijeta. S tim ciljem se od polovine 2016. godine organizuje niz javnih skupova u vezi s naslijeđem MKSJ-a. Skupovi su nazvani Dijalozi o naslijeđu MKSJ-a, a imaju za cilj da obezbijede da doprinos pozivanja na odgovornost za međunarodne zločine opstane nakon što MKSJ zatvori svoja vrata, te posebno da drugima omoguće da rad i njegova dostignuća koriste kao osnovu za daljnji rad.

Najvažniji skupovi koji će biti održani tokom 2017. godine uključuju Međunarodnu konferenciju o naslijeđu MKSJ-a, koja se održava u Sarajevu od 22. do 24. juna, zatim skup koji će biti održan u New Yorku, te simpozijum i ceremonija formalnog zatvaranja, koji će biti održani u Hagu tokom decembra.