Visok krvni pritisak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. Često prolazi neprimijećeno jer ne izaziva jasne simptome. Ipak, dugoročno može ozbiljno ugroziti zdravlje srca, mozga, bubrega i drugih vitalnih organa.
Stručnjaci upozoravaju da jedna jednostavna promjena u svakodnevnoj prehrani može pomoći u njegovoj kontroli – smanjenje unosa dodanog šećera.
Manje šećera, niži krvni pritisak
Istraživanja pokazuju da prekomjeran unos dodanog šećera može doprinijeti razvoju hipertenzije. Naučnici smatraju da se to događa zbog nekoliko mehanizama. To uključuje inzulinsku rezistenciju, zadržavanje tekućine i soli u organizmu te pojačanu aktivnost nervnog sistema.
S druge strane, smanjenje količine dodanog šećera može imati pozitivan efekat na vrijednosti krvnog pritiska.
Jedno istraživanje provedeno na više od 800 ispitanika pokazalo je da je smanjenje konzumacije zaslađenih napitaka za samo jednu limenku dnevno bilo povezano sa sniženjem sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska tokom perioda od 18 mjeseci.
Druga istraživanja sugerišu da čak i umjereno smanjenje unosa dodanog šećera može značajno doprinijeti boljoj kontroli krvnog pritiska, posebno kod starijih žena.
Prirodni i dodani šećeri nisu isto
Važno je razlikovati prirodne od dodanih šećera.
Prirodni šećeri nalaze se u voću, povrću, mliječnim proizvodima i cjelovitim žitaricama te uglavnom nisu povezani s povećanim rizikom od hipertenzije. Naprotiv, redovna konzumacija voća može biti dio prehrane koja doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova.
Dodani šećeri su oni koji se tokom proizvodnje ili pripreme dodaju hrani i pićima radi poboljšanja okusa ili produženja trajnosti proizvoda.
Gdje se kriju dodani šećeri?
Dodani šećeri na deklaracijama mogu biti navedeni pod različitim nazivima, uključujući: bijeli, smeđi ili trsni šećer
med, visokofruktozni kukuruzni sirup, melasu, koncentrate voćnih sokova, glukozu, fruktozu, saharozu, dekstrozu i druge sastojke koji završavaju na “-oza”.
Najčešći izvori dodanog šećera u prehrani su: gazirana i zaslađena pića, energetski i sportski napici, zaslađene kafe i napici s okusima, sladoled, kolači, torte i keksi, krofne i peciva te bombone i drugi slatkiši.
Zašto je kontrola krvnog pritiska važna?
Hipertenzija se često naziva „tihim ubicom“ jer se može razvijati godinama bez primjetnih simptoma.
Ako se ne kontroliše, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, bolesti bubrega, oštećenja vida i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost zdravih životnih navika, među kojima prehrana ima jednu od ključnih uloga.
DASH prehrana kao pomoć
Jedan od najpoznatijih prehrambenih obrazaca za regulaciju krvnog pritiska je DASH prehrana (Dietary Approaches to Stop Hypertension).
Kod unosa od oko 2.000 kalorija dnevno preporučuje se ograničiti dodane šećere na najviše pet porcija sedmično.
Jedna porcija podrazumijeva: jednu kašiku šećera, jednu kašiku džema, pola šolje sorbeta, jednu šolju limunade.
Osim ograničavanja šećera, DASH prehrana preporučuje veći unos: voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki,
orašastih plodova, ribe i peradi, biljnih ulja te mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti.
Koliko šećera je previše?
Američko udruženje za srce preporučuje da dodani šećeri čine najviše šest posto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
To odgovara približno šest kašičica šećera dnevno za žene i devet kašičica za muškarce.
Prehrambene smjernice SAD-a dopuštaju nešto veći unos, odnosno do 10 posto ukupnih dnevnih kalorija iz dodanih šećera, što je za osobu koja unosi 2.000 kalorija dnevno oko 12 kašičica šećera.
Smanjenje unosa dodanog šećera ne zahtijeva drastične promjene, ali može donijeti značajne koristi za zdravlje srca i krvnih sudova te pomoći u održavanju krvnog pritiska pod kontrolom.
