Visok krvni pritisak često se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega ga ljekari nazivaju “tihim ubicom”. Ipak, ako dugo ostane nekontrolisan, može ozbiljno oštetiti srce i povećati rizik od zatajenja srca, poremećaja srčanog ritma i drugih komplikacija.
Kardiolog dr. Francesco Lo Monaco upozorava da mnogi godinama žive s faktorima rizika, a da toga nisu ni svjesni.
Zašto je visok krvni pritisak opasan?
Prema riječima dr. Lo Monaca, među najvećim faktorima rizika nalaze se nekontrolisan krvni pritisak, neliječena apneja u snu, višak kilograma, pretjerana konzumacija alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti.
„Mnogi misle da bi odmah osjetili da nešto nije u redu sa srcem, ali to često nije slučaj. Promjene se mogu razvijati polako, godinama, posebno kada se rizični faktori poput visokog tlaka ne kontroliraju“, objasnio je.
Kada je krvni pritisak dugo povišen, srce mora raditi pod većim opterećenjem kako bi pumpalo krv kroz organizam. Vremenom se srčani mišić zadebljava, a kasnije može oslabiti i proširiti se, što povećava rizik od ozbiljnih bolesti.
Pet simptoma koje ne treba ignorisati
Iako povišen krvni pritisak često ne izaziva tegobe, dr. Lo Monaco savjetuje da se ljekaru javite ako primijetite:
otežano disanje ili zaduhu,
oticanje gležnjeva i nogu,
bol u grudima,
ubrzan ili nepravilan rad srca,
neobjašnjiv i dugotrajan umor.
„Dobra je vijest da se na mnoge čimbenike rizika može utjecati. Kontrola krvnog pritiska, liječenje apneje u snu, održavanje zdrave tjelesne težine, redovno kretanje i smanjenje unosa alkohola mogu značajno smanjiti opterećenje srca“, rekao je kardiolog.
Navike koje povećavaju rizik
Dr. Lo Monaco posebno upozorava na pet navika i stanja koja mogu ozbiljno narušiti zdravlje srca:
Nekontrolisan visok krvni pritisak – često ne izaziva simptome, ali postepeno oštećuje srce i krvne sudove.
Neliječena apneja u snu – prekidi disanja tokom spavanja povećavaju rizik od hipertenzije i poremećaja srčanog ritma.
Pretjerana konzumacija alkohola – dugoročno može oslabiti srčani mišić.
Višak kilograma – dodatno opterećuje srce jer ono mora opskrbljivati veći volumen tijela.
Nedovoljno kretanja – povećava rizik od gojaznosti, visokog krvnog pritiska i drugih bolesti koje ugrožavaju zdravlje srca.
Kardiolog naglašava da redovna fizička aktivnost, čak i umjerena poput svakodnevnog hodanja, zajedno s kontrolom krvnog pritiska i zdravim životnim navikama, može značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti.
