Stalan osjećaj umora pogađa veliki broj ljudi, a istraživanja pokazuju da se žene s ovim problemom suočavaju češće od muškaraca. Hormonalne promjene, menstruacija, trudnoća i menopauza mogu utjecati na kvalitet sna. Važnu ulogu ima i prehrana.
Nutricionistica upozorava da pojedine svakodnevne prehrambene navike mogu dodatno iscrpiti organizam i smanjiti nivo energije.
Neredovni obroci i premalo proteina
Jedan od najčešćih uzroka hroničnog umora je nedovoljan unos hrane ili preveliki razmaci između obroka.
Preskakanje doručka, oslanjanje na kafu do ručka ili izostavljanje obroka može dovesti do velikih oscilacija šećera u krvi i pada energije. Kao dobar izbor za doručak preporučuju se jaja s avokadom, zobena kaša, grčki jogurt ili dimljeni losos.
Nutricionistica upozorava i na važnost dovoljnog unosa proteina.
Ako se obroci uglavnom sastoje od ugljikohidrata, energija će brzo porasti, ali će jednako brzo i pasti. Zato svaki obrok treba sadržavati kvalitetan izvor proteina.
Željezo, voda i ugljikohidrati igraju ključnu ulogu
Nedostatak željeza još je jedan čest razlog iscrpljenosti, posebno kod žena tokom menstruacije, trudnoće i puberteta.
Željezo je važno za prenos kisika, proizvodnju energije i normalno funkcionisanje imuniteta, a može se unijeti kroz crveno meso, leću, grah i tamno lisnato povrće ili, po preporuci ljekara, dodacima prehrani.
Nutricionistica upozorava i da kafa, energetska pića i dijetalni gazirani napici ne rješavaju problem umora.
Iako kratkotrajno povećavaju budnost, dugoročno mogu dodatno opteretiti nervni sistem, posebno ako zamjenjuju obroke ili dovoljan unos vode.
Čak i blaga dehidracija može izazvati umor, glavobolju i slabiju koncentraciju, zbog čega je redovna hidratacija posebno važna tokom toplijih mjeseci.
Također, premalen unos ugljikohidrata može dovesti do manjka energije, lošijeg sna i pojačane želje za hranom. Integralni hljeb, zob, kvinoja, batat, banane i granola među preporučenim su izvorima složenih ugljikohidrata koji pomažu održavanju stabilnog nivoa energije.
