Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Odvratni detalji o našem tijelu: Zašto kopamo nos, puštamo vjetrove…

nose

Zašto 60 posto pilota pati od nadutosti? Šta je s mucama u pupku? Za što služi smrad od znojenja?

Svi to čine, ne samo vi. A posebno tokom leta avionom kada se u uslovima nižeg vanjskog pritiska, probavni plinovi iz naše utrobe posebno šire. Pritom je samo jedan način na koji se postojeća situacija može vratiti u ravnotežu. Povodom oduševljenja koje je među čitateljima nastalo nakon priče o svojstvu voska iz ušiju, da se preko njega mogu slijediti pretpovijesne migracije ljudi do toga da je nekoć služio kao balzam za usne, BBC je nastavio sa svojim ciklusom o ljudskom tijelu.

Sljedeći je na redu prdež kao fenomen. Što više letimo, više puštamo vjetrove. Tako doznajemo da se 60 posto pilota žali na učestale probleme s nadutošću, kao i to da se NASA uoči misije Apollo 11 na Mjesec u jednom trenutku vrlo ozbiljno zabrinula zbog opasnosti od eskplozije u svemirskoj letjelici u kojoj bi se istom dinamikom kao i u pilotskoj kabini, nakupila kritična količina ljudskih plinova uslijed dugotrajne zatočenosti nekoliko astronauta na izrazito malom prostoru tokom svemirskog leta.

Nadalje, kopanje nosa. Iako to neće priznati, to čini 91 posto ljudi koji vas okružuju. Po svoj prilici uključujući i vas. Kod nekih se to, međutim, izrodi u kompulzivni poremećaj, pa si u nosu, nerijetko čak i u sinusima, znaju izbušiti pravu pravcatu rupu. Srećom pa od takvih navika najčešće ipak nema nikakve štete.

A što je s mucama u pupku? Neki od nas ih ne uklanjaju redovito, šta, koliko god se činilo na prvu loptu kao nedostatak svijesti o higijeni, možda i nije tako besmisleno zato što mucice u pupku mogu služiti i kao zaštita našeg tijela od razvijanja bakterija na tom zakučastom mjestu. Naravno da osobe sklone rastu “ljubavnog tepiha” po prsima i trbuhu ne trebaju muce za takvu zaštitu.

Idemo dalje s lekcijama o gadarijama naših organizama s vrha evolucijske liste. Vjerovatno ste znali da postoji kruti i tekući ušni vosak. A jeste li znali da je riječ o našoj genetskoj uvjetovanosti? I to jednim jedinim slovom u jednom jedinom genu koji nosimo, što može utjecati i na specifičan miris? A jeste li znali da čak sedam posto naše uree iz organizma izbacujemo znojenjem, što utieče na naš miris, koji je pak izvorno i naše snažno komunikacijsko sredstvo s ljudima oko nas?

Jedna od izlučevina našeg organizma koju naša okolina nipošto ne želi dijeliti s nama jest i kiša kapljica uslijed kihanja. I nije riječ o nikakvom novovjekom higijenskom razvoju svijesti. Prvi zapisi o sindromu kihanja kad smo naglo izloženi snažnoj svjetlosti potječu još iz trećeg stoljeća prije Nove ere.