Protiv svih očekivanja, skromni kupus postao je prava zvijezda u svijetu hrane. U restoranima i na društvenim mrežama pretvara se u razna moderna jela poput „kupus steakova“, tjestenine od kupusa ili čak burgera od kupusa. Tako je klasična salata od kupusa dobila ozbiljnu konkurenciju.
Bilo da ga jedete svježeg, kuhanog ili fermentisanog, kupus je prava nutritivna riznica. Bogat je vitaminima, vlaknima i antioksidansima, kaže Andrea Krenek, nutricionistica i postdoktorska istraživačica na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford, piše New York Times.
U nastavku donosimo najvažnije zdravstvene prednosti ove namirnice.
Bogat je vitaminom K
Kupus na prvi pogled podsjeća na glavicu zelene salate, ali zapravo pripada porodici krstašica, u koju spadaju i prokulice, karfiol, kelj i brokule. Postoje stotine vrsta kupusa, a među najčešćima su zeleni, crveni, napa kupus, savoy i bok choy.
PROČITAJTE JOŠ Pića bogata kalijem koja mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska
Kao i mnoge druge krstašice, kupus je bogat vitaminom K, koji je važan za zgrušavanje krvi, zacjeljivanje rana i zdravlje kostiju. Standardna porcija svježeg zelenog kupusa (oko 85 grama) sadrži otprilike polovinu preporučene dnevne količine vitamina K za odraslu osobu.
Dobar je za zdravlje crijeva
Vlakna iz kupusa djeluju kao prebiotik, što znači da hrane dobre bakterije u crijevima i povećavaju raznolikost crijevne mikrobiote, objašnjava dr. Zhaoping Li, šefica odjela za kliničku nutriciju u UCLA Healthu.
Veći unos prebiotika povezuje se s boljom kontrolom šećera u krvi, jačim imunitetom i manjim rizikom od raka debelog crijeva.
Fermentisani kupus, poput onog u kimchiju ili kiselom kupusu, bogat je i probioticima – živim mikroorganizmima koji obnavljaju crijevnu floru i održavaju ravnotežu u probavnom sistemu. Kombinacija prebiotika i probiotika pomaže probavi, smanjuje upale i pomaže tijelu da bolje apsorbuje hranjive tvari.
Pun je antioksidansa
Jedna porcija zelenog kupusa sadrži oko 38 posto preporučene dnevne količine vitamina C za muškarce i oko 45 posto za žene. Ovaj antioksidans važan je za stvaranje kolagena, ključnog proteina u vezivnom tkivu, objašnjava nutricionistica Kendra Nelson sa Univerziteta Sjeverne Karoline.
Vitamin C također štiti ćelije od oštećenja i jača imuni sistem.
PROČITAJTE JŠ Dva dana na ovoj dijeti smanjuje “loši” holesterol i za 10 posto
Crveni kupus svoju karakterističnu boju dobija zahvaljujući antocijanima, još jednoj vrsti antioksidansa. Ova biljna jedinjenja mogu pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti jer poboljšavaju regulaciju šećera u krvi i smanjuju nivo LDL („lošeg“) holesterola.
Kupus sadrži i glukozinolate, sumporne spojeve snažnog antioksidativnog djelovanja. Tokom probave oni se razgrađuju u supstance koje pomažu u zaštiti tkiva od oksidativnog oštećenja i smanjuju upalne procese u organizmu. Veća konzumacija krstašica povezuje se i s manjim rizikom od nekoliko vrsta raka, posebno onih koji pogađaju probavni sistem.
Kako ga je najzdravije jesti?
Kupus je pristupačna i zasitna namirnica koja može povećati volumen obroka bez mnogo kalorija. Jedna porcija svježeg kupusa ima oko 25 kalorija.
Različite vrste kupusa imaju i malo drugačiji nutritivni sastav, pa nutricionisti preporučuju da ih kombinujete kako biste dobili maksimalne zdravstvene koristi.
PROČITAJTE JOŠ Imate problema s visokim holesterolom? Jedite šest namirnica
Ipak, ne treba pretjerivati. Veće količine kupusa mogu uzrokovati nadutost, gasove ili proljev. Ovi simptomi povezani su s vlaknima, ali i s jedinjenjem zvanim rafinoza, koje ljudski organizam teško razgrađuje u gornjem dijelu probavnog sistema.
Stručnjaci savjetuju da se s konzumacijom kupusa počne postepeno, te da se u početku češće jede kuhani umjesto sirovog.
Još jedan savjet pri kupovini: većina kimchija i kiselog kupusa u trgovinama je pasterizirana, što može uništiti korisne probiotike. Zbog toga je bolje birati nepasterizirane proizvode ili one s dodatim probioticima, koji se najčešće nalaze u rashladnim vitrinama.
