Za ljubitelje kafe i sve one koji se tokom poslijepodneva bore s padom energije, pitanje kada je posljednji trenutak za šoljicu omiljenog napitka godinama izaziva rasprave.
Dok jedni smatraju da kafu ne bi trebalo piti nakon podneva, drugi granicu pomjeraju do 15 sati. Međutim, naučnici s Medicinskog univerziteta u Wroclawu u Poljskoj tvrde da se rasprava vodi u pogrešnom smjeru.
Problem nije uspavljivanje, već kvalitet sna
Prema rezultatima njihovog istraživanja, ključni problem nije nužno to da kafa otežava uspavljivanje ili skraćuje trajanje sna.
Mnogo važnije pitanje je šta kofein radi mozgu tokom noći.
Istraživači navode da kofein može narušiti kvalitet sna i učiniti ga plićim, čak i kada osoba spava preporučenih sedam do osam sati.
„Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti“, upozorili su naučnici.
Mnogi ne primjećuju posljedice
Koristeći elektroencefalografiju (EEG), odnosno snimanje moždane aktivnosti tokom sna, istraživači su otkrili promjene koje većina ljudi ne može prepoznati sama.
„EEG nam omogućava da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava njen mozak“, objasnila je profesorica Donata Kurpas.
Posebno su uočili smanjenu aktivnost sporih moždanih valova, koji predstavljaju jedan od najvažnijih pokazatelja dubokog i regenerativnog sna.
Zbog toga osoba može imati osjećaj da se dobro naspavala, iako mozak nije prošao kroz sve procese potrebne za potpuni oporavak.
Kofein ne djeluje jednako na svakoga
Stručnjaci ističu da ne postoji univerzalno pravilo o tome kada treba prestati piti kafu.
Na djelovanje kofeina utiču brojni faktori, uključujući: dob, metabolizam, nivo fizičke aktivnosti, izloženost stresu, kvalitet sna, te individualnu osjetljivost na kofein.
Za neke osobe čak i jutarnja kafa može imati dugotrajniji učinak nego što očekuju, dok drugi bez problema zaspu nakon večernje šoljice.
Kada je najbolje popiti posljednju kafu?
Naučnici savjetuju da osobe koje žele poboljšati kvalitet sna organizmu ostave dovoljno vremena da metabolizira kofein prije večeri.
„Kofein nije ni dobar ni loš. To je biološki aktivna supstanca čiji učinci zavise od doze, vremena konzumacije, životnih navika i individualne osjetljivosti“, istaknula je Kurpas.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da svako prati vlastite reakcije organizma i prilagodi unos kafe svojim potrebama, umjesto da se oslanja na univerzalna pravila.
