Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

visoki predstavnik za FTV

Schmidt: Stižu ljepša vremena

Foto: Hazim Aljović/FENA
Christian Schmidt

Visoki predstavnik kažu da mu je, kada se počeo baviti politikom, jedan iskusan čovjek rekao da izbjegava rečenice ‘ako, onda ću’

“Razgovarao sam sa nekim iz Slovenije i oni su godinu dana nakon raspada Jugoslavije riješili pitanje imovine, a u BiH još uvijek nije riješeno”, istakao je za FTV visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Dakle, ako neko kaže sve pripada meni, tu rečenicu znamo još iz vrtića. Tako nešto ne funkcioniše. Mora postojati fer podjela, fer raspodjela i zbog toga želim reći da to nije politička tema. Prvo bi se trebali razmotriti pravni aspekti, a onda bih preporučio svakako, danas sam pročitao šta je predsjednik RS-a dao kao tumačenje Dejtonskog mirovnog ugovora, ali hajdemo mi ipak prepustiti drugima jer to nam neće pomoći dalje. Svakako je bolje sjediti zajedno i razgovarati.”

“Pametni ljudi u Radnoj grupi”

Kaže da je radna grupa imala već tri sastanka.

“To su stručnjaci koji nisu kao ličnosti u prvom redu, nego poznavaoci pravne situacije i prava i oni mogu dati svoj doprinos zajedno sa nama tu. Ja dakle ne želim da ja odlučim to pitanje dekretom. Ne, želim da zajedno sjednemo, da zajedno razmislimo o tome kako Parlamentarna skupština može napraviti državni zakon. Državni zakon ne znači da u njemu mora pisati da državi pripada sve. Ne. Mora pisati tamo to i to ima država, te i te stvari idu entitetima, Brčkom, ove druge idu kantonima ili opštinama, zavisi od pravila i potreba. I mi možemo u tom segmentu doprinijeti. Ja imam isto tako međunarodne stručnjake iz raznih zemalja koji daju svoj doprinos. Podržavaju me i ljudi iz Belgije, Nizozemske, Njemačke i drugih evropskih zemalja. Moram reći da je na mene ostavilo veoma jak utisak koliko imamo pametnih ljudi u toj grupi.”

Na pitanje zašto je tajna ko čini tu radnu grupu, Schmidt odgovara:

“Svi poznajemo situaciju u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji. Onda bi se ljudi držali njihovih imena, ali nisu bitna imena, bitna su pravna pitanja i zbog toga sam, vodeći računa o tim ljudima koji ne žele postati ni političari ni fudbaleri niti nešto, koji žele samo da daju svoj doprinos u ovoj priči. Zbog toga je dobro da se malo uzdržimo kada su konkretni ljudi u pitanju. Oni treba da rade, a ne da imaju neke javne nastupe.”

Prestanimo sa rečenicama ‘ako… onda ćemo ovako…’

Navodi da se obratio Parlamentu i zamolio da naprave neki gremij.

“Dakle ovi stručnjaci, ova radna grupa, oni ne prave nikakav zakon, oni prave samo prijedloge, a to ostaje zakonodavnom organu da napravi zakon u državnom Parlamentu. Zbog toga je to samo njihov doprinos u njihovom radu. Kad budemo došli do detaljnih pitanja onda će sigurno biti i javne diskusije za nosioce funkcija i sve ostale i moji saradnici u pravom odjelu, a i ja sam insistiramo na tome. Dakle ne treba se brinu o transparentnosti procesa.”

Visoki predstavnik kažu da mu je, kada se počeo baviti politikom, jedan iskusan čovjek rekao da izbjegava rečenice ‘ako, onda ću’.

“Dakle ako onaj uradi to, onda ću ja to. To nije ništa suvereno. Dodik mora reći šta on želi. Evo sad je napravio i jednu komisiju koja je nakon jednog sata ustanovila kakvo mišljenje ima, a mislim da to neće biti dovoljno. Ali ja to shvatam kao ponudu da zajedno razgovaramo o tim stvarima. To ne moramo ja i on direktno da uradimo, nego to mora biti sa onima koji razvijaju odgovore na pravna pitanja. Cijeli dan se komentira šta piše u Aneksu 1 Dejtonskog ugovora i to su upravo one tačke o kojima treba razgovarati – šta piše u kojem zakonu i kako ćemo to fer zajedno uraditi.

U suštini, moram reći on je sam sebi već proturječio jer želi da ide u diskusiju i ja bih mu preporučio da prihvati moju pravnu egsistenciju. Već je ustanovio da sam ja pomalo tvrdoglav i da, bez obzira da li se u Sarajevu ili Banjoj Luci nešto kaže, ja se ne osvrćem na sve ono što se kaže. Ja sam tu i želim da uradim nešto za građane ove zemlje. A njegove ideje o odvajanju nemaju nikakve veze s tim. Da li neki dio zemljišta pripada gradu Banja Luci ili nekoj privatnoj osobi, to nema nikakve veze sa Republikom Srpskom. To svako ko čak i na momenat razmisli može reći pa Milorade, šta to pričaš, pa nije riječ o tome uopće. Naravno da Republika Srpska kao i Federacija BiH ostaju, kao što ostaje i Brčko. Zbog toga preporučujemo prestanimo sa tim rečenicama ako… onda ćemo ovako… One nas neće nigdje dovesti.”

Ističe da je teška situacija, ali da Parlament treba da se bavi Dodik.

“Njegova stranka sudjeluje u državnoj vlasti i sasvim je jasno da je BiH nedjeljiva zemlja. S druge strane, historija posljednjih 30 godina je tako ružna i loša da uopće ne vodi nigdje i nije u redu ako se pravimo da se nije ništa desilo. Znate da je moj prethodnik donio zakon i on se mora još intenzivnije poštovati. To se ne smije zaustaviti pred nečijom pozicijom. Neko ko živi bilo gdje u BiH, svi moraju odgovarati prema tom zakonu.”

Dogovor se može i mora dobiti

Schmidt naglašava da se takvi slučajevi moraju procesuirati iz poštovanja prema žrtvama.

“To je pitanje pravne države i vladavine prava. Ja sam razgovarao sa tužilaštvom i najavio sam da ćemo omogućiti podršku jednog njemačkog državnog tužilaštva koje se bavilo pitanjima holokausta. Ako bi se ustanovilo da zakon nije sročen kako treba, onda sam opet ja tu.”

Govoreći o radu Vijeća ministara kaže: “Mislim da se ipak desilo ponešto. Imamo i dobrih odluka Vijeća ministara. I sa Federalnom vladom se pokreću stvari. Danas sam razgovarao sa Varhelyjem i ustanovili smo da se nešto konstruktivno dešava. Od 2009. godine konačno ima i više novca na raspolaganju. Imamo čitav niz socijalnih pitanja o kojim se treba razgovarati. I to je nešto čemu se možemo radovati.”

Navodi da ne zna ko je zainteresiran za koje rješenje.

O HDZ-u

“Kada je HDZ u pitanju, ako dobro vidim stvari, posljednjih 20 godina je uglavnom bio u vladi i blokirali su isto tako. Želim reću spreman sam da vodimo diskusije i da prihvatim tu kritiku 3/5, 2/3, 5/8 ili nešto drugo. Postoje jednostavno većine i nije samo HDZ, i SDA je tu. Ja bih rekao birani predstavnici hajde radite svoj posao, volio bih da čujem vaš prijedlog šta treba da bude. I onda ne bi bila potrebna nikakva odluka s moje strane i ja bih stvarno volio da to Parlament sam uradi.

Dakle treba malo spustiti loptu, smiriti se, ne biti tvrdoglav nego razmisliti o svemu. U Parlamentu je bilo prijedloga da se želi i treba pronaći neko rješenje. Dakle našli smo jednu rupu u federalnom zakonu koju treba popuniti. Važno je da ovdašnji ljudi sami prave prijedloge i da se nađe neki dogovor. Mislim da se dogovor može i mora dobiti. Ta ideja da se politika sastoji od toga da postoje pobjednici i gubitnici je jedna iskrivljena ideja. Politika se u demokratiji sastoji od toga da se nalaze kompromisi, a kompromis ne znači da je neko izgubio nego da su svi dobili. I zbog toga sam stvarno optimista bez granica i beznadežni optimista da ćemo doći do rješenja. Ja ću tu pomoći ali sada je Parlament na potezu.”

“Nemamo vremena za previše mogućnosti”

O izjavi da su stranke Trojke “reformski bošnjački blok” kaže da se oni sami tako nazivaju.

“Kada je riječ o koaliciji na državnom nivou moram reći da program koji su napravili svakako reformski. Sadrži evropsku integraciju i provođenje evropskih standarda. To ne znači da druge partije to ne mogu uraditi. Ja znam da mnoge, mislim tu i na SDA, u svakom slučaju imaju jednu vrlo proevropsku liniju, ali nemamo vremena za previše mogućnosti. Ako ne bude fukcionisala onda će birači opet dati neke svoje ocjene. Nakon 100 dana ćemo da sagledamo malo situaciju.”

Schmidt smatra da je tužno da predsjedavajuća Predsjedništva BiH nije bila jučer u Reikjaviku.

“Bili su svi predstavnici vlada i država i to bi bila dobra slika da je BiH bila prisutna. Imamo teme o diskirminaciji koje već 14 godina nakon donošenja sudske odluke nisu provedene. Najpoznatija je Sejdić-Finci. Znam da nije jednostavno, dejtonski Ustav nije jednostavan ali mora se ipak doći do rješenja, a do njih se može doći zajedno sa Vijećem Evrope.

To je zadatak koji se tiče sviju i mislim da prijedlog koji je prošle godine napravila EU može pomoći. Među 14 prioriteta je ta presuda. Trebali bi da pokažu spremnost da će to uraditi. Biće neophodno i da se etničke političke snage pripreme na to da će postojati malo jača, tolerantnija struktura u Predsjedništvu. To će morati biti neki put kojim će i Sejdić-Finci i drugi da se riješe. Imam osjećaj da smo, uprkos svim kritikama, u fazi kada kreću i mislim da idemo ka boljim vremenima.”

“Ja nisam normalnost u demokratiji”

O izjavama Sanje Vlaisavljević kaže da je u svom govoru u Vijeću sigurnosti govorio o tome.

“Riječ je o tome da ljudi koji su počinili ratne zločine i koji su odslužili svoju kaznu u društvu ne bi trebali, po mom mišljenju, imati prominentnu ulogu. Ti ljudi su počinili svoja djela i učinili bi dobro kada bi se izvinili i kada bi malo pokušali na taj način da to isprave u odnosu na svoje žrtve. To nije prošlo, on je odslužio svoju kaznu, ali taj čovjek kao čovjek mora živjeti i boriti se s tim šta je učinio, a i žrtve moraju živjeti s tim šta je on učinio. Dakle zbog toga smatram da svi zločini koji su dokazani i dosuđeni u Hagu, moraju se obuhvatiti krivičnim registrom u BiH. Mora postojati komisija za istinu. Sve drugo nas neće odvesti koraka dalje.”

Ističe da su protesti, odnosno diskusije i debate sasvim normalni u demokratiji.

“Ja nisam normalnost u demokratiji. Demokratija izgleda drugačije. Ja sam pomoćno sredstvo za to da se držimo Dejtonskog ugovora i da se on poštuje. Svaki protest, ako je miran, to je u redu. Nekada bih doduše želio da protesti idu malo i prema Parlamentu. Smiješno je, smijurija jedna da smo četiri godine imali vladu, a kakva je njena pozadina bila ustvari. Mislim da te odluke vode zemlju naprijed i da s egrađani i građanske, ne samo oni koji protestuju, da će u PArlamentu doživjeti i dobiti nove dobre odluke.”

“Ljudi žele transparente izbore. Povjerenje ljudi u korektnost glasanja, mi to u BiH svi znamo, nije baš tako jako. To se mora ojačati i zbog toga postoji taj tzv. paket integriteta izbora i želimo da na sljedećim lokalnim izborima imamo npr. možda elektronsko prebrojavanje glasova. To je jedan zadatak za institucije i Parlament narednih mjeseci i ja ću rado pomoći”, zaključio je Schmidt.