“Arhipelag” Stipe Nobila otvorio jesensku sezonu u Galeriji Aluminij
Ovogodišnja jesenska sezona u Galeriji Aluminij u Mostaru započela je sinoć otvorenjem izložbe “Arhipelag” hrvatskog slikara Stipe Nobila na kojoj je prikazano 27 djela tog slikara, kojemu su more i krajolik oduvijek bili privlačnim motivima koje slika svojim ekspresionističkim izričajem, između realnoga i apstraktnoga.
Izložbu je otvorio direktor Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darko Juka, dok je okupljene ljubitelje likovne umjetnost pozdravio novoizabrani rektor Sveučilišta u Mostaru dr. Zoran Tomić, još u ulozi dekana Filozofskoga fakulteta koji je, uz mostarski FPMOZ, suorganizator ove impozantne izložbe.
U svom obraćanu nazočnim, Nobilo je kazao kako ga, kao slikara i čovjeka, određuje njegova sraslost s prirodom.
– Da poživim i 120 godina, ne bih prestao stvarati – istaknuo je 72-godišnji autor.
Historičar umjetnosti Marin Ivanović ocijenio je kako je Nobilov haptički krajolik slikareva rodna Lumbarda na otoku Korčuli.
Korčulanski se arhipelag oslikotvorio na Nobilovim radovima, postavši ikoničkim motivom hrvatskog slikarstva. Gotovo uvijek je riječ o ljetnome danu, a omaru kao da možemo osjetiti dok gledamo na terasasto zasađenu lozu, masline ili makiju. Osjećaju je i njegovi sumještani – na Nobilovim slikama nema ljudi. Kao da su se svi sakrili u kamene kuće ili konobe poput njegove, u kojima je temperatura umjerena i stabilna. U toj jednostavnosti života nastaju djela čijim se bojama odrazila sva sunčeva punina, podarivši nam velike slike iz malenog mjesta, Lumbarde, naglašava Ivanović.
Stipe je Nobilo rođen 1945. godine u Lumbardi, na otoku Korčuli (RH). Pedagošku akademiju, likovni smjer, završio je u Splitu, u klasi prof. Ante Kaštelančića, a diplomirao je 1971. pri zagrebačkoj ALU, u klasi prof. Šime Perića. Prvu je samostalnu izložbu priredio 1976. godine u Zagrebu, nakon čega su zaredale učestale prezentacije i radovi na restauratorskim i na kamenarskim zahvatima. Nobilo je, primjerice, klesao dekorativnu plastiku u prigodi obnavljanja važnih zdanja, poput osječke katedrale i zagrebačkoga Muzeja za umjetnost i obrt. O njegovu je radu 2004. objavljena monografija, autora akademika Tonka Maroevića, a u pripremi je nova, čiji su autori akademici Tonko Maroević i Luko Paljetak.
Izložba će biti otvorena do kraja mjeseca.
