Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, posebno kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a kod njih je uočen i problem ekranizma-snažne korelacije između vezanosti uz ekrane i poremećaja pažnje, upozorava naučnik Dinko Smilović uoči 25. Sedmice mozga.
Ovogodišnja Sedmica mozga, manifestacija u sklopu svjetske kampanje koja popularizira najnovija istraživanja o funkcioniranju mozga, održat će se od 16. do 22. marta u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN) i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM).
Koliko sna trebamo?
Jedna od tema je i cirkadijalni ritam. To je unutarnji biolološki sat koji nam govori kada je vrijeme za spavanje, a kada za buđenje te regulira i druge osnovne tjelesne funkcije.
Dinko Smilović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM) za Hinu je pojasnio važnost tog sistema te najnovije preporuke prema kojima mladima i odraslima treba više sna nego što se ranije smatralo.
PROČITAJTE JOŠ “Nizozemska metoda”: Može li vam pomoći da bolje spavate – i poboljšate društveni život?
“Cirkadijalni ritam je unutrašnji sistem u mozgu koji signalizira kada postajemo umorni i potiče nas na odlazak na spavanje. Nakon dovoljnog broja faza spavanja (REM) taj nas sistem i budi, iako se danas većina ljudi budi uz pomoć alarma”, rekao je Smilović.
“Preporuke za broj sati sna u posljednje su vrijeme povećane. Adolescentima se preporučuje 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine oko 8 do 8,5 sati, a nakon toga barem sedam sati”, objasnio je Smilović, istaknuvši važnost kvalitetnog sna za funkcioniranje mozga.
Dugoročni manjak sna može uzrokovati brojne zdravstvene probleme.
Ekranizam i izloženost stresu u ranoj dobi
Hronični nedostatak sna smanjuje kognitivne sposobnosti, povećava rizik od povreda na radu, nivo hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara. Te su promjene najizraženije kod ljudi koji rade noćne smjene, kod kojih se, prema studiji iz 2022., smrtnost od tih bolesti povećava za 31 do 40 posto, upozorava.
Smilović dodaje da posljedice nedostatka sna mogu biti posebno izražene kod djece i adolescenata čiji se mozak još razvija, a upozorio je i na snažnu korelaciju pretjerane vezanosti uz ekrane s pogoršanjem simptoma poremećaja pažnje.
PROČITAJTE JOŠ Zašto biste trebali češće pričati sa strancima? Nauka ima odgovor
“Za sada nema dokaza da okolišni faktori poput pretjerane konzumacije digitalnih sadržaja, stresa ili manjka sna uzrokuju poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (PPH), jer se prvi simptomi javljaju u ranom djetinjstvu i imaju izraženu genetsku komponentu, no ti faktori mogu pogoršati simptome kod osoba koje već imaju PPH”, pojašnjava Smilović.
Pred ekranima i 14 sati dnevno
Istraživanja pokazuju da manjak sna kod djece s PPH-om pojačava simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolske djece može povećati nivo hiperaktivnosti i do 3,2 puta.
Pretjerana konzumacija digitalnih sadržaja, upozorava naučnik, također se povezuje s problemima pažnje, i to multifaktorski: smanjuje se kvaliteta i količina sna, povećava nivo stresa te se smanjuje mogućnost samokontrole.
U dječje-psihijatrijskim krugovima sve se češće govori o ekranizmu – stanju u kojem mlađa djeca koja provode više od osam sati, a ponekad i do 14 sati dnevno pred ekranima, mogu pokazivati ponašanja slična poremećajima iz autističnog spektra.
No ta djeca ne boluju od autizma jer se nakon perioda bez ekrana od jedne do dvije sedmice vraćaju normalne socijalne, govorne i motoričke sposobnosti”, pojašnjava neuronaučnik.
Mozak i pokret te neurobiologija ljubavi
Uz cirkadijalni ritam, glavne teme 25. manifestacije Sedmice mozga, kojom će se široj javnosti približiti najnovija istraživanja i funkcioniranje tog važnog organa, su “mozak i pokret” te “neurobiologija ljubavi”.
Ove će se godine obraditi i rani razvoj motorike, povezanost motivacije, koordinacije i socijalnog aspekta sporta s uspjehom na natjecanjima.
Bit će riječi i o ulozi redovne tjelovježbe u održavanju kognitivnih sposobnosti, ali i čula vida, sluha i propriocepcije, ili, kako se često naziva, “šestog čula kojim osjećamo položaj svog tijela i pokreta u odnosu na prostor, ali i posebnog dijela tijela u odnosu na cjelinu.
Tokom Sedmice mozga održat će se niz predavanja, radionice za djecu i mlade, stručne tribine, panelrasprave i interaktivni sadržaji namijenjeni svim dobnim grupama, s ciljem poticanja dijaloga između naučnika i zajednice.
